Roditelj pomaže roditelju

U svakodnevnom radu udruge nailazimo na niz zanimljivih pitanja koja zaokupljaju vjerojatno sve roditelje sa kojima smo u kontaktu. Ova stranica je pokušaj da neka od tih pitanja učinimo dostupnijima i na ovaj način. Kreirali smo ovu stranicu gdje ćete možda naći odgovor na neko Vaše pitanje. Ovaj projekt smo nazvali “Roditelj pomaže roditelju”, a ideja je da ako Vas nešto muči, imate neko pitanje ili problem dan nam se obratite putem maila: info@hocu-mogu.hr ili na mobitel broj 099 4435 230, odgovoriti ćemo Vam ako budemo znali, ili ćemo kontaktirati nadležne institucije i potražiti odgovor.

Ovaj projekt je sa sufinanciran iz proračuna Istarske županije za 2016. godinu.

Pročitala sam na FB stranici vaše udruge da će uskoro biti Vojta terapija dostupna i u Istri. Trenutno radimo vježbe po Bobathu, ali zanima me koji je princip rada Vojta terapije? Da li je za dijete bolno? Kakva su iskustva roditelja?

U našoj udruzi biti će uskoro zaposlena jedna terapeutica koja radi po metodi Vojte. Do sada su roditelji morali takvu terapiju potražiti u drugim dijelovima Hrvatske, no nažalost, malo je educiranog kadra u Hrvatskoj za ovu terapiju. Vojta terapija je terapija kod koje u točno određenim položajima (položaj na leđima, boku i potrbušni položaj), pritiscima na točno određena mjesta (ta mjesta se zovu zone podraživanja i ima ih ukupno 9 na tijelu) izazivamo aktivaciju mišića u cijelome tijelu . Djeca često plaču, no terapija nije bolna već, nelagodna za dijete. Roditelji različito reagiraju na tarapiju, mnogi od njih odustaju radi nelagode i plača djeteta, no većina je zadovoljna jer vide rezultate već nakon mjesec dana. No ako Vas više detalja zanima možete se javiti u Udrugu i porazgovarati s terapeuticom.

Što je Vojta terapija?

Vojta th. je terapija refleksnom lokomocijom. Na tijelu postoji 9 točki aktivacije, 4 glavne i 5 pomoćnih. Terapeut postavlja dijete u položaje i pritišće točke aktivacije. Dolazi do refleksnog obrasca pokretanja.

Kada započeti sa Vojta terapijom?

Do 5.mj života je rana terapija. Ako postoje indikacije za terapiju, potrebno je započeti što prije.

Koje su indikacije za Vojta terapiju?

Indikacije su srednje teške i teške cerebralne poremetnje kretanja, blage ako postoji vidljiva asimetrija,  cerebralna paraliza, torticolis, displazije kukova, malformacije i uređene deformacije stopala te niz različitih sindroma.

Djeca na Vojta terapiji plaču, da li je Vojta terapija bolna?

Vojta terapija ne boli, djeca plaču kao posljedica odgovora na aktivaciju i zato što ne žele biti u položaju u koji ga stavlja terapeut. Plač je način komunikacije i vrlo brzo se uoči razlika između plača tijekom vježbi i plača koji je uzrokovan boli.

Ako radim Vojta terapiju i dijete plače, hoće li to utjecati na naš odnos i povezanost?

Vojta th. je terapija koja je privukla najviše analiza od strane psihologa i svi zaključci koji su donijeti o odnosu između djeteta i roditelja oko njihove povezanosti su samo pozitivni u korist provođenja iste od strane roditelja ili terapeuta. Nema straha od toga da će dijete manje voljeti roditelja ako sa njim radi Vojta th. i onaj tko tvrdi drugačije ne zna što je Vojta th. i nema pravo iznositi neistine.

Koliko se puta dnevno radi Vojta th.?

Vojta th. se provodi 4x dnevno u razmaku najmanje 2 sata.

Da li svi mogu provoditi Vojta th. kod kuće?

Svi roditelji MOGU naučiti provoditi Vojta th. kod kuće i to je cilj terapeuta. Rezultati koje će roditelj vidjeti vrlo brzo biti će motivirajući i stimulirajući za daljnji rad i učenje. Istraživanja koja su pokazala učinke Vojta th. su isključivo mjerena i provedena kroz rad roditelja u kontinuirano praćenje i edukaciju licenciranog Vojta terapeuta.

Tko određuje terapiju za dijete? Da li raditi po Bobath ili Vojta metodi?

Smatramo da je najkompetentnija osoba za određivanje terapije DJEČJI FIZIJATAR.

S obzirom da liječnici školske medicine upućuju djecu s TUR na profesionalno savjetovanje kao sastavni dio procedure upisa u srednju školu, zanima nas kako je organizirana profesionalna orijentacija za djecu sa većim teškoćama u razvoju? Je li im osiguran uvećan tisak za djecu s teškoćma vida, da li im je omogućeno čitanje pitanja za slabovidnu djecu i/ili testovi na Braillevom pismu, da li im je omogućeno prisustvo asistenta za djecu, da li im je omogućeno produženo vrijeme testiranja za djecu s većim teškoćama te priznaje li se psihološko testiranje psihologa koji dugogodišnje prati dijete i zna kako ono funkcionira?

Prilikom profesionalnog usmjeravanja djece s TUR, HZZ je dužan osigurati individualno psihologijsko testiranje ili individualno vođenje prilikom testiranja ukoliko učenik s teškoćama nije u stanju čitati, pisati ili razumjeti testovni sadržaj. Temeljem uočenih teškoća može se produžiti vrijeme testiranja. Timovi za profesionalno usmjeravanje u HZZ-u svakako bi trebali uzeti u obzir i osloniti se na prethodne psihologijske i medicinske obrade učenika s TUR. Djetetu koje ima asistenta u nastavi, trebalo bi omogućiti da ima asisenta i prilikom psihološkog testiranja, a prema potrebi i na psihologijskom intervjuu. Profesionalno usmjeravanje trebalo bi se osloniti na zakonsku regulativu vezanu uz obrazovanje i stručnost (Pravilnik o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta učenika te sastavu stručnog Povjerenstva, Pravilnik o srednjoškolskom obrazovanju učenika sa teškoćama i većim teškoćama u razvoju, Zakon o psihološkoj djelatnosti, Kodeks etike psihološke djelatnosti….).

Što znači Riješenje po individualiziranom ili prilagođenom programu školovanja? Koje su razlike?

Na temelju medicinske dokumentacije ili procijene stručnog tima škole, za učenika se donosi Riješenje o načinu školovanja. Riješenje donosi Ured državne uprave. Mogući oblici školovanja u redovnim školama su: Potpuna integracija – Individualizirani pristup ili Prilagođeni program, te Djelomična integracija – posebni odjeli unutar škole (nemaju sve škole).

Individualizirani pristup (znači prilagodba pristupa): odnosi se na specifičnost teškoće kod učenika, prilagodbu načina rada teškoćama djeteta, prilagodbu provjere znanja i valorizacije postignuća, prilagodbu prostora za rad, uspostavu bolje komunikacije s učenikom, korištenje sredstava i pomagala koja će mu pomoći u radu. Najčešće se pristup individualizira za učenike s disleksijom, disgrafijom, diskalkulijom, jezičnim teškoćama, hiperaktivnim sindronom, teškoćama vida i sluha, tjelesno invalidnim osobama, djeci s kombiniranim teškoćama itd.

Prilagođeni pristup (znači prolagodba sadržaja): odnosi se na posebno određenje nastavnih sadržaja – ključni pojmovi, obrazovna postignuća; posebno određenje  vremenskih dimenzija za određene nastavne sadržaje (kratkoročni i dugoročni ciljevi), posebno određenje razine usvajanja određenih nastavnih sadržaja, posebno određenje nastavnih metoda, oblika i sredstava rada. Prilagođeni program namijenjen je za učenike sa smanjenim intelektualnim sposobnostima, te za učenike s teškom pedagoškom zapuštenosti može biti samo za predmete u kojima ne mogu savladati ni minimum programa razreda koji prolaze.