Roditelj pomaže roditelju

U svakodnevnom radu udruge nailazimo na niz zanimljivih pitanja koja zaokupljaju vjerojatno sve roditelje sa kojima smo u kontaktu. Ova stranica je pokušaj da neka od tih pitanja učinimo dostupnijima i na ovaj način. Kreirali smo ovu stranicu gdje ćete možda naći odgovor na neko Vaše pitanje. Ovaj projekt smo nazvali “Roditelj pomaže roditelju”, a ideja je da ako Vas nešto muči, imate neko pitanje ili problem dan nam se obratite putem maila: info@hocu-mogu.hr ili na mobitel broj 099 4435 230, odgovoriti ćemo Vam ako budemo znali, ili ćemo kontaktirati nadležne institucije i potražiti odgovor.

Ovaj projekt je sa sufinanciran iz proračuna Istarske županije za 2016. godinu.ista sana

Pitanje: Pročitala sam na FB stranici vaše udruge da će uskoro biti Vojta terapija dostupna i u Istri. Trenutno radimo vježbe po Bobathu, ali zanima me koji je princip rada Vojta terapije? Da li je za dijete bolno? Kakva su iskustva roditelja?

Odgovor: U našoj udruzi biti će uskoro zaposlena jedna terapeutica koja radi po metodi Vojte. Do sada su roditelji morali takvu terapiju potražiti u drugim dijelovima Hrvatske, no nažalost, malo je educiranog kadra u Hrvatskoj za ovu terapiju. Vojta terapija je terapija kod koje u točno određenim položajima (položaj na leđima, boku i potrbušni položaj), pritiscima na točno određena mjesta (ta mjesta se zovu zone podraživanja i ima ih ukupno 9 na tijelu) izazivamo aktivaciju mišića u cijelome tijelu . Djeca često plaču, no terapija nije bolna već, nelagodna za dijete. Roditelji različito reagiraju na tarapiju, mnogi od njih odustaju radi nelagode i plača djeteta, no većina je zadovoljna jer vide rezultate već nakon mjesec dana. No ako Vas više detalja zanima možete se javiti u Udrugu i porazgovarati s terapeuticom.

 

Pitanje: Što je Vojta terapija?

Odgovor: Vojta th. je terapija refleksnom lokomocijom. Na tijelu postoji 9 točki aktivacije, 4 glavne i 5 pomoćnih. Terapeut postavlja dijete u položaje i pritišće točke aktivacije. Dolazi do refleksnog obrasca pokretanja.

 

Pitanje: Kada započeti sa Vojta terapijom?

Odgovor: Do 5.mj života je rana terapija. Ako postoje indikacije za terapiju, potrebno je započeti što prije.

 

Pitanje: Koje su indikacije za Vojta terapiju?  

Odgovor: Indikacije su srednje teške i teške cerebralne poremetnje kretanja, blage ako postoji vidljiva asimetrija,  cerebralna paraliza, torticolis, displazije kukova, malformacije i uređene deformacije stopala te niz različitih sindroma.

 

Pitanje: Djeca na Vojta terapiji plaču, da li je Vojta terapija bolna?

Odgovor: Vojta terapija ne boli, djeca plaču kao posljedica odgovora na aktivaciju i zato što ne žele biti u položaju u koji ga stavlja terapeut. Plač je način komunikacije i vrlo brzo se uoči razlika između plača tijekom vježbi i plača koji je uzrokovan boli.

 

Pitanje: Ako radim Vojta terapiju i dijete plače, hoće li to utjecati na naš odnos i povezanost?

Odgovor: Vojta th. je terapija koja je privukla najviše analiza od strane psihologa i svi zaključci koji su donijeti o odnosu između djeteta i roditelja oko njihove povezanosti su samo pozitivni u korist provođenja iste od strane roditelja ili terapeuta. Nema straha od toga da će dijete manje voljeti roditelja ako sa njim radi Vojta th. i onaj tko tvrdi drugačije ne zna što je Vojta th. i nema pravo iznositi neistine.

 

Pitanje: Koliko se puta dnevno radi Vojta th.?

Odgovor: Vojta th. se provodi 4x dnevno u razmaku najmanje 2 sata.

 

Pitanje: Da li svi mogu provoditi Vojta th. kod kuće?

Odgovor: Svi roditelji MOGU naučiti provoditi Vojta th. kod kuće i to je cilj terapeuta. Rezultati koje će roditelj vidjeti vrlo brzo biti će motivirajući i stimulirajući za daljnji rad i učenje. Istraživanja koja su pokazala učinke Vojta th. su isključivo mjerena i provedena kroz rad roditelja u kontinuirano praćenje i edukaciju licenciranog Vojta terapeuta.

 

Pitanje: Tko određuje terapiju za dijete? Da li raditi po Bobath ili Vojta metodi?

Odgovor: Smatramo da je najkompetentnija osoba za određivanje terapije DJEČJI FIZIJATAR.

 

Pitanje: S obzirom  da liječnici školske medicine upućuju djecu s TUR na profesionalno savjetovanje kao sastavni dio procedure upisa u srednju školu, zanima nas kako je organizirana profesionalna  orijentacija za djecu sa većim teškoćama u razvoju? Je li im osiguran uvećan tisak za djecu s teškoćma vida, da li im je omogućeno čitanje pitanja za slabovidnu djecu i/ili testovi na Braillevom pismu, da li im je omogućeno prisustvo asistenta za djecu, da li im je omogućeno produženo vrijeme testiranja za djecu s većim teškoćama te priznaje li se psihološko testiranje psihologa koji dugogodišnje prati dijete i zna kako ono funkcionira?

Odgovor: Prilikom profesionalnog usmjeravanja djece s TUR, HZZ je dužan osigurati individualno psihologijsko testiranje ili individualno vođenje prilikom testiranja ukoliko učenik s teškoćama nije u stanju čitati, pisati ili razumjeti testovni sadržaj. Temeljem uočenih teškoća može se produžiti vrijeme testiranja. Timovi za profesionalno usmjeravanje u HZZ-u svakako bi trebali uzeti u obzir i osloniti se na prethodne psihologijske i medicinske obrade učenika s TUR. Djetetu koje ima asistenta u nastavi, trebalo bi omogućiti da ima asisenta i prilikom psihološkog testiranja, a prema potrebi i na psihologijskom intervjuu. Profesionalno usmjeravanje trebalo bi se osloniti na zakonsku regulativu vezanu uz obrazovanje i stručnost (Pravilnik o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta učenika te sastavu stručnog Povjerenstva, Pravilnik o srednjoškolskom obrazovanju učenika sa teškoćama i većim teškoćama u razvoju, Zakon o psihološkoj djelatnosti, Kodeks etike psihološke djelatnosti….).

 

Pitanje: Što znači Riješenje po individualiziranom ili prilagođenom programu školovanja? Koje su razlike?

Na temelju medicinske dokumentacije ili procijene stručnog tima škole, za učenika se donosi Riješenje o načinu školovanja. Riješenje donosi Ured državne uprave. Mogući oblici školovanja u redovnim školama su: Potpuna integracija – Individualizirani pristup ili Prilagođeni program, te Djelomična integracija – posebni odjeli unutar škole (nemaju sve škole).

Individualizirani pristup (znači prilagodba pristupa): odnosi se na specifičnost teškoće kod učenika, prilagodbu načina rada teškoćama djeteta, prilagodbu provjere znanja i valorizacije postignuća, prilagodbu prostora za rad, uspostavu bolje komunikacije s učenikom, korištenje sredstava i pomagala koja će mu pomoći u radu. Najčešće se pristup individualizira za učenike s disleksijom, disgrafijom, diskalkulijom, jezičnim teškoćama, hiperaktivnim sindronom, teškoćama vida i sluha, tjelesno invalidnim osobama, djeci s kombiniranim teškoćama itd.

Prilagođeni pristup (znači prolagodba sadržaja): odnosi se na posebno određenje nastavnih sadržaja – ključni pojmovi, obrazovna postignuća; posebno određenje  vremenskih dimenzija za određene nastavne sadržaje (kratkoročni i dugoročni ciljevi), posebno određenje razine usvajanja određenih nastavnih sadržaja, posebno određenje nastavnih metoda, oblika i sredstava rada. Prilagođeni program namijenjen je za učenike sa smanjenim intelektualnim sposobnostima, te za učenike s teškom pedagoškom zapuštenosti može biti samo za predmete u kojima ne mogu savladati ni minimum programa razreda koji prolaze.